Mikroplastika u kozmetici je tema koja se u pojavljuje na sve većem broju naslovnica i zato smo odlučili da vam detaljnije predstavimo tu problematiku. O čemu se zapravo radi i postoji li prirodna alternativa? Može li pojedinac pridonijeti promjeni?

Ekološki problem

Otpad nalazimo u svim svjetskim morima i oceanima, čak i na udaljenim područjima koja su daleko od ljudskog utjecaja. Neprekidan porast količine otpada, koji odlazi u more, i jako spor raspad većine otpada uzrokuje gomilanje otpada na morskoj površini, dnu i obalnim područjima. Do 80% otpada u našom oceanima je plastika (2). Odbačene boce i plastične vrećice su vidljiv znak problema obala i obalnih područja na kojima se nakuplja otpad. Ako laički gledamo na problematiku plastike, mogli bismo doći do zaključka da je nepovratne posljedice koje nam prijete moguće riješiti uklanjanjem golom oku vidljive plastike. Ali priča o plastici nipošto nije tako jednostavna.

Morski otpad je važan svjetski ekološki problem. U svojoj ekološkoj kampanji, fondacija Ellen MacArthur procjenjuje da će do 2050. godine u oceanima biti više plastike nego riba. Ne znamo točno koliko je ukupna količina plastike koja se trenutno nalazi u moru. Znanstvena istraživanja pokazuju da je do 4,1% zagađenja europskog mora mikroplastikom uzrokovano kozmetičkim proizvodima. Organizacija Ujedinjenih naroda pokrenula je inicijativu kojom bi do 2022. godine uklonila glavne uzroke morskog otpada, među kojima je i mikroplastika u kozmetici i „prekomjerna upotreba plastike za jednokratnu upotrebu“. Organizacija je prisilila tvrtke, posebice velike globalne kompanije, da dobrovoljno uklone mikroplastiku iz svojih proizvoda.

Pojam mikroplastike

Da bismo učinkovito raspravljali o tome kako se odnositi prema kozmetičkim proizvodima kao mogućim izvorima mikroplastike, važno je da definiramo što se ubraja u mikroplastiku.
Sastavnice koje definiramo kao mikroplastiku su:

  • čvrsti materijali
  • čestice manje od 5 mm
  • čestice netopive u vodi
  • nerazgradive čestice
  • plastične čestice
Mikroplastika u kozmetičkoj industriji

Vrijednost globalne kozmetičke industrije 2012. godine iznosila je 433 milijarde dolara (Euromonitor International 2012), te i dalje raste. Mikroplastika se u kozmetičkim proizvodima pojavila prije 50 godina. Plastične čestice se u kozmetici upotrebljavaju u različitim proizvodima kao što su: dezodorans, šampon, melem, gel za tuširanje, piling, šminka, boja za kosu, krema za brijanje, krema za zaštitu od sunca, repelent protiv insekata, krema protiv bora, maska za lice, proizvodi za njegu dojenčadi, sjenilo za oči, šljokice, maskara, itd. Naprimjer, običan piling za tijelo sadrži približno istu količinu plastike kao bi njegova ambalaža. Kad bi plastične čestice činile samo 5% sastava paste za zube, Europljani bi svakodnevno ispljunuli u umivaonike približno 74 000 kg plastičnih čestica. Čestice te vrste nije moguće sakupiti za recikliranje, a uređaji za pročišćavanje otpadnih voda ih ne zaustavljaju i zbog toga završavanju u oceanima.

Potencijalni štetni utjecaji plastike na zdravlje ljudi i životinja

Ljudi konzumiraju mikroplastiku u velikoj mjeri preko prehrambenog lanca – mikroplastiku pijemo, jedemo i nanosimo na kožu. Sitne plastične čestice lako prolaze kroz ljudski probavni trakt do limfnog, krvožilnog i kardiovaskularnog sustava te posteljice. Kozmetička industrija se u prošlosti često suočavala sa spornim sastojcima koji su se nalazili u proizvodima i uzrokovali ozbiljne zdravstvene probleme. Ti su štetni sastojci opasne otopine, ishlapivi organski spojevi, teški metali i druge toksične tvari (2).
Mikroplastika ima užasan utjecaj i na životinje. Studija Imperial Collegea iz Londona pokazala je da 80% morskih ptica jede plastiku i da se ona nalazi u njihovim utrobama te u prosjeku zauzima 10% njihove težine.

Je li upotreba plastike jedina mogućnost?

Plastika je naziv za sintetičke polimere koji mogu koristiti, ali i štetiti čovječanstvu (3). U plastiku koja je korisna za zdravlje ubrajaju se polimeri, poput polietilena, kojeg upotrebljavamo za ciljanu dostavu lijekova (2). Drugi polimeri se koriste za osiguravanje biološki razgradivih struktura koje omogućuju novi rast tkiva. Sferične ili amorfne čestice iz plastike sastojci su proizvoda za osobnu njegu i kozmetičkih proizvoda. U kozmetici se upotrebljavaju za nabavu aktivnih sastojaka, formiranje filma na koži, pilinga, regulaciju viskoznosti i mnogih drugih djelatnosti. Tako, naprimjer, tijekom jednog tuširanja možemo ispustiti u vodovod više od 100 tisuća plastičnih mikročestica.1 Zabrinjavajuće, zar ne?
Osobnu higijenu jednako učinkovito možemo održavati prirodnim načinima, upotrebljavajući minerale, ekstrakt bambusa, žitarice, orašaste plodove i biljke koje sameljemo u različitim količinama, ovisno o vrsti upotrebe na koži, te voće (npr. jabuku, limun i grožđe). Iznimno je važno da svaki pojedinac postane svjestan da može utjecati na smanjenje onečišćenja mikroplastikom i da počne donositi prave odluke.

Priredila: Natalija Petkovšek

IZVORI
1. Adhikari, D., Mukai, M., Kubota, K., Kai, T., Kaneko, N., Araki, K.S. and Kubo, M. (2016) Degradation of Bioplastics in Soil and Their Degradation Effects on Environmental Microorganisms. Journal of Agricultural Chemistry and Environment, 5, 23-34. Dostupno na: http://dx.doi.org/10.4236/jacen.2016.51003
2. Leslie H.A. (2015). Plastic in Cosmetics. United Nations Environment Programme (UNEP). Dostupno na: https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/9664/- Plastic_in_cosmetics_Are_we_polluting_the_environment_through_our_personal_care_- 2015Plas.pdf?sequence=3&isAllowed=y
3. Peng J., Wang J. Cai L. (2017). Current understanding of microplastics in the enviroment: Occurrence, fate, risks, and what we should do. Society of environmental Toxicology and Chemistry. Wiley online Library. Integrated Enviromental Assessment and Management. Vol.13.476-482. Dostupno na: https://setac.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/ieam.1912
4. Verbeek C.J.R., J. M. Uitto. (2017). Bioplastics. Encyclopedia of Polymer Science. Wiley online Library. Dostupno na: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471440264.pst6

Ostavite komentar